Malo stresa može vas motivirati, ali previše bi moglo uzrokovati anksiozni poremećaj koji vas može spriječiti da živite svoj život u najvećoj mjeri.
Ako se svakodnevno osjećate anksiozno, pokušajte promijeniti promjene u svom načinu života kako biste sami upravljali anksioznošću. Redovito vježbajte kako biste oslobodili tjelesne endorfine, prirodne kemikalije koje se osjećaju dobro. Postavite si cilj 30 minuta barem pet dana u tjednu.
Obavezno se dovoljno naspavajte, obično između 7 i 8 sati svake večeri.
Tijekom budnih sati napravite kratke odmore od bilo čega što vas opterećuje - meditacija i slušanje glazbe sjajni su načini da očistite glavu.
Jedite zdravo i ne preskačite obroke. Ograničite alkohol i kofein, što može pogoršati anksioznost i izazvati napade panike.
Ako prilagodbe vašoj rutini ne umanjuju tjeskobu, razgovarajte s liječnikom, posebno ako u vašoj obitelji djeluju anksioznost ili depresija. Mogli biste imati anksiozni poremećaj.
Vodite dnevnik simptoma i budite oprezni za upozoravajuće znakove anksioznog poremećaja.
Mogući simptomi anksioznog poremećaja uključuju:
- Stalna briga.
- Izbjegavanje socijalnih situacija.
- Napadi panike.
- Noćne more.
Ako vam je dijagnosticiran anksiozni poremećaj, ostanite pozitivni. Na raspolaganju je mnogo tretmana, poput kognitivne bihevioralne terapije koji će vam pomoći promijeniti svoje obrasce razmišljanja. Također, postoje i druge vrste terapije, lijekovi i jednostavna prilagođavanja vašoj dnevnoj rutini.
Najvažnije je pronaći terapeuta s kojim ugodno radite i koji ima iskustva u liječenju anksioznih poremećaja.
